Pitanje izbornog procesa jedan je od ključnih prioriteta BiH, od ukupno 14 na putu prema Europskoj uniji, koja će nastaviti pritisak u tom segmentu i paralelno biti lojalni partner u pružanju pomoći.

U kontekstu pomoći EU provođenju izbornog procesa u BiH, Veleposlanik Johann Sattler šef Delegacije Europske je najavio projekt elektronske identifikacije osobnih dokumenata birača, što je, prema njegovim riječima, uočeno kao osnova izbornih zloupotreba uz prijenos izbornog materijala nakon što se zatvore birališta.

Savršeni sustav malverzacije naših političara

No, politička analitičarka Tanja Topić pita se koliko bi stvarno ovakav projekt doprinio transparentnosti i efikasnosti izbornog procesa u BiH. Smatra da su političke stranke koje su na vlasti do savršenstva dovele sustav malverzacija, tako da bi ''i ovdje pronašli prečicu''.

Izlaz iz ovog ''uigranog sustava'' vidi u kaznenoj odgovornosti počinitelja izbornih prevara.
''Izbori se završe puno ranije nego na sam dan glasanja. Temeljno je uspostaviti sustav u kojem će počinitelji tih djela završiti u zatvoru, što bi podiglo svijest i odgovornost kako političkih aktera tako i građana'', kazala je Topić za Bljesak.info.

Da je izborni proces u Bosni i Hercegovini poprilično anakron, i kao takav podložan brojnim malverzacijama smatra i politolog s Filozofskog fakulteta u Mostaru Ivan Kraljević. Ističe, koristimo gotovo isti sustav glasovanja i brojanja glasova kao na prvim višestranačkim izborima kojima smo zakoračili u demokraciju prije više od tri desetljeća.

Foto: Bljesak.info / Koalicija za slobodne i poštene izbore

Nema sumnje, kaže, kako Bosna i Hercegovina u ovom trenutku potrebuje veću transparentnost, sigurniji proces glasovanja i efikasnost izbornoga sustava. No ističe, pravo je pitanje postoji li potencijal za takvo nešto s posebnim naglaskom na digitalizaciji izbornoga procesa o kojoj se tek sporadično govori.

''Razlozi su, ponajprije, financijske prirode i izdašnih troškova koje bi digitalizacija (u određenom segmentu) izbornoga procesa zahtijevala. S druge strane, nalaze se i sigurnosni razlozi jer nam nitko ne može jamčiti kako će određena tehnička rješenja doprinijeti većoj političkoj participaciji i vraćanju poljuljanog povjerenja u sami izborni proces'', smatra Kraljević.

Skeniranje i video nadzor već na idućim izborima?

Bez uvođenja skeniranja otiska prsta, skeniranja biračkog listića i video nadzora rada biračkog tijela, smatra Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke, ''ne možemo razgovarati o pitanju transparentnosti i demokracije izbornog procesa''.

Ovo bi se, ističe, moralo uvesti već na sljedećim izborima.

''Već postoje pilot projekti koji su nuđeni Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) i parlamentarnom odboru u državnom parlamentu koji je odgovoran za izborni proces. Ali sve je odbijeno. Postoje softverska i hardverska rješenja kako jeftino i učinkovito riješiti izborni proces. To je stvar dobre volje ljudi koji sjede u Parlamentu, a njima nije u interesu da se to riješi'', kazao je za Bljesak.info Raguž.

Raguž ističe, to nije u interesu ''velikih stranaka''.

''Znamo tko kontrolira izborni proces, to su velike stranke kojima je u interesu da što više malverzacija bude na biračkim mjestima, jer bez tih malverzacija ne bi imali ovoliki dio kolača ni u državnim, federalnim i županijskim skupštinama kakav sada imaju'', kaže Raguž.

Za predsjednika Kluba Hrvata u Gradskom vijeću Grada Mostara Vlatka Marinovića projekt koji predlaže EU, ukoliko se isti doista provede na ozbiljan način, vjerojatno bi značajno utjecao na legalnost samog izbornog procesa. No ističe, ne bi se trebali pretjerano zanositi s konačnim učincima takvih isključivo tehničkih izmjena izborne regulative u ovakvoj BiH.

Ističe, tu se samo radi o standardnim tehničkim mehanizmima zaštite legalnosti izbornih procesa.

''U normalnim europskim zemljama te stvari nisu uopće predmet rasprave, jer su na snazi stalne tehničke izmjene i poboljšanja izbornog procesa, koje više ovise o stupnju društvenog razvoja određene države i količini uloženog novca u sam izborni proces u smislu digitalizacije i brzine obrade izbornih rezultata'', kazao je za Bljesak Marinović.

Foto: Bljesak.info/Canva / O važnosti digitalizacije

Resursi "velikih igrača" i povjerenje građana

Kada je riječ o uočenim izbornim nepravilnostima u posljednja dva izborna ciklusa 2020. i 2022. godine Sattler je rekao da je izostao adekvatan odgovor i kao glavni problem u izbornom procesu naveo resurse "velikih igrača" i povjerenje građana u izborni proces.

Za Slavena Raguža (HRS) prošlogodišnji izbori ''bili su najkorumpiraniji do sada''. Objašnjava, poražavajuće je da se, iako je njegova stranka odnijela materijalne dokaze izbornih krađa nadležnima, ništa nije dogodilo nakon toga.

Ističe, bez malverzacija polovina ljudi ne bi sjedala u Parlamentu.

''Ne lažemo, i ne pretjerujemo govoreći da oko 50 posto ljudi što sjedi u Parlamentu, i drugim tijelima, bez izbornih malverzacija ne bi bili tu prisutni. Tim strankama nije u interesu da se radi nešto po tom pitanju jer će na taj način izgubiti dobar dio izbornog kolača koji imaju u zakonodavnoj vlasti'', smatra Raguž.

Za političku analitičarku Topić problem je to što su ''relevantne međunarodne institucije zarad nekih viših politika zaklopile oči pred ovim pošastima na proteklim izborima'', i to povjerenje ''srozale na povijesni minimum''.

''Ako nam je potrebno da prođu četiri godine da bi se potvrdile optužnice za izborne krađe i prevare, onda se postavlja pitanje smisla svih narednih izbora. To nisu one vrijednosti koje nazivamo europskim i demokratskim, s počiniteljima krivičnih djela, što ove radnje jesu, se ne pregovara'', odlučna je Topić.

Foto: Bljesak.info/Canva / Izjave Suada Arnautovića (SIP BiH) 2017. godine o digitalizaciji izbornog procesa.

Izmjena izbornog zakona

Predsjednik HRS-a mišljenja je da jedino Christian Schmidt može nametnuti tehničke izmjene izbornog procesa, jer ''političari to neće učiniti''. Ističe, oni neće ni odgovoriti na pozive EU da se unaprijedi izborni proces iz razloga što ''to velikim strankama nije u interesu''.

''Ništa se po tom pitanju neće riješiti. Jedino Schmidt može nešto napraviti, kao ono što je zakuhao na prošlim izborima - reformirao je izborni proces unazadivši ga i omogućivši velikim strankama da rade malverzacije. Jedino on može nametnuti i fizičke izmjene izbornog procesa jer očekivati da će to Parlament učiniti je utopija'', kaže Raguž.

Zastupnik SDA u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović, pak smatra da će za izmjenu izbornog sustava biti potrebno puno kompromisa. Mišljenja je da će kvaliteta rješenja koje politički faktori usuglase za posljedicu imati kvalitetu političke stabilnosti koja je prijeko potrebna BiH radi njenog napretka jer se, smatra, ona direktno reflektira na međuetničke odnose, pogotovo u FBiH.

''Svaka pomoć iz EU komisije je dobro došla za principijelno usuglašavanje stavova koji su danas potpuno dijametralni, pogotovo između HDZ i SDA, a i trojka nije ni međusobno s jasnim stavom. Stoga će biti potrebno uložiti maksimalan napor da se dođe do kompromisnog rješenja, što bi BiH približilo EU'' kazao je Mehmedović za Bljesak.info.

Za Vlatka Martinović (HDZ BiH) izborni zakon Bosne i Hercegovine bi, prije svega, morao garantirati punu legalnost svih izbornih procesa i punu legitimnost izbornih rezultata na svim izbornim razinama u BiH, a to znači ''potpuno uvažavanje ustavno-pravnog poretka države BiH i jasno osiguranje mehanizama zaštite legitimnog predstavljanja i potpune zakonitosti izbornih procesa''.

S ovakvim stavom slaže se i politolog Kraljević. On smatra da tehnička rješenja moraju biti podređena stvarnom razlogu za izbornu reformu. No najveći problem po njemu su diskriminirajuće odredbe Izbornoga zakona, osobito one koje se odnose na preglasavanje Hrvata.

''U ovom trenutku priča o nekakvim tehničkim olakšanjima u izbornom procesu izgleda kao obična šminka ili, ilustrativno rečeno, kao da na kući koja je tek u izgradnji stavljate najbolje zavjese ili cvijeće na prozore da prema vani izgleda ljepše iako unutra niste pomakli dalje od najobičnijih grubih radova. Dakle, forma ne može biti ispred sadržaja'', smatra Kraljević.

Transparentnost, integritet i efikasnost

Kako bi se otvorili pregovori o pristupanju EU-u, Bosna i Hercegovina mora provesti 14 ključnih prioriteta utvrđenih u mišljenju Europske komisije o zahtjevu te zemlje za članstvo u EU-u iz svibnja 2019., s naglaskom na područjima demokracije i funkcionalnosti države, vladavine prava, temeljnih prava i reformi javne uprave. U navedenom se mišljenju iznosi sveobuhvatan plan reformi koji bi trebao poslužiti kao temelj i potpora na putu prema integraciji u EU.

CIK BIH u suradnji sa Delegacijom EU u BIH i IDDEEA – om, danas je ozvaničila početak aktivnosti na provođenju projekta „Testni projekat EU za uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH“.

Više na: https://t.co/c1rjg4Bznv https://t.co/vvxTNkbAK4 pic.twitter.com/S5t9ighU1A
— Central Election Commission of BiH (@IZBORI_BA) February 27, 2023

U lipnju 2022. Europsko vijeće također je pozvalo sve političke čelnike u Bosni i Hercegovini da brzo provedu obveze koje su preuzete političkim dogovorom te da dovrše ustavnu i izbornu reformu u skladu s prioritetima.

S druge strane, Središnje izborno povjerenstvo BiH u suradnji s Delegacijom EU i Agencijom za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) u veljači ove godine je obznanila početak aktivnosti na provođenju projekta "Testni projekat EU za uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH" koji financira Europska unija.

Aktivnosti projekta se zasnivaju na Strategiji unaprjeđenja transparentnosti, integriteta i efikasnosti izbornog procesa u BiH. Najavljeno je kako će se koristiti elektronski sustavi za identifikaciju birača i brži prijenos rezultata izbora s biračkog mjesta prema izbornim povjerenstvima i Središnjem izbornom povjerenstvu.

Video: Testni projekat EU za uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH